Skip to content
VM Samael Aun Weor: Gnoza Psihologija Alhemija Astrologija Meditacija Kabala
Vera je Čista spoznaja, neposredna eksperimentalna mudrost

Gnoza

Štampaj E-pošta
Autor Editor VOPUS   
Osnovni principi Velike Univerzalne Mudrosti su uvek identični. Isto učenje je bilo predavano od strane velikih inicijata iz svih vremena u svim školama misterija. Viša spoznaja je atemporalna i impersonalna. Buddha, Iisus, Muhamed, Quetzalquatl - svi oni su dali učenja koja se dopunjavaju, ali koja su u suštini  ista i bivaju samo prilagođena  vremenskom periodu  i  prema razumevanju ljudi odgovarajućih vremena. I u našim danima je isto, a oduvek je dato u revolucionarnom obliku  i u skladu sa epohom u kojoj živimo. I ima isti  cilj: ujedinjenje čoveka sa Božanstvom.

Smael Aun Weor. Dijalog između Majstora i učenika 

Samael   Aun WeorSamospoznaja

Ozbiljno odgovoriti na poznata tri pitanja večite filozofije: Ko smo? Odakle dolazimo? i Kuda idemo? jeste prvobitna potreba ljudskog bića iz svih vremena. Od najstarijih vremena čovek je tražio  odgovor na pitanja koja su ga tištila, tražio je da dozna šta je bio pre rođenja, šta je danas i šta ce biti posle napuštanja ovog sveta - ili drugačije rečeno: odakle dolazimo, zbog čega živimo i kuda idemo.

Iskreni istraživač je počeo, na mudar način, da traži odgovor  u  unutrašnjosti, da sam sebe upozna. Kao dokaz ovoga,  na frontispisu Apolovog Hrama iz  Delphia, stara  maksima kaže:  ”Homo nosce te ipsum” (na grčkom Gnothi Seauton), dodeljena prvom grčkom filozofu Talesu i znači "Čoveče spoznaj samoga sebe",  pa onda nastavak biva "pa ćeš spoznati svemir i bogove".  Primećujemo ovde reč  spoznaja. Ali govorimo o višoj spoznaji, transcendentalnoj, spoznaji onoga što je za istinu Božansko.

Hram iz Delphi-a,  Gnoza

Vrste spoznaja

Postoje, stvarno, tri vrste spoznaje. Obična, zajednička spoznaja je potrebna u svakodnevnom životu kako bi se lakše snašli u društvu, na poslu, kod kuće, itd. To je spoznaja koja nam dozvoljava da zarađujemo hleb, da održavamo stan, itd.

Intelektualna spoznaja je ona koju smo dobili u toku vaspitavanja i intelektulnim iskustvom i ona je uslovljena i ograničena od strane okolnih faktora koji zavise od oblika i stanja društva u datom momentu.

Postoji i Viša spoznaja, spoznaja tajni ljudskog bića izvan materijalnog sveta; na ovu vrstu spoznaje se odnosi Gnoza. Svako ljudsko biće raspolaže kapacitetom da istražuje i da nalazi odgovore na egzistencijalna pitanja. Ova se spoznaja nalazi unutar nas, ovo je Gnoza.

Etimologija izraza GNOZA

Gnoza - Piramida

Najavljajući svanuće novog dana za savremenog čoveka, Gnoza jučerašnja, današnja i za svagda osvanjuje kao sunce blagostanja. Rečnici podvlače da je ova reč, Gnoza, grčkog porekla i da se odnosi uopšteno na Poznavanje. Ali,  u dubljem značenju, reč "Gnoza" nišani na revelacionu (otkrovljenu) spoznaju, na takav "Modus Operandis" koji objašnjava fizičke i metafizičke pojave u vezi sa Svemirom i čovekom, kao protagonistom. 

Osnovni principi Velike univerzalne mudrosti su uvek identični. Isto učenje je bilo predavano od strane velikih inicijata iz svih vremena u svim školama misterija. Viša spoznaja je atemporalna i impersonalna. Buddha, Iisus, Muhamed, Quetzalquatl - svi oni su dali učenja koja se dopunjavaju, ali koja su u suštini  ista i bivaju samo prilagođena  vremenskom periodu  i  razumevanju od ljudi odgovarajućih vremena. I u našim danima je ista. Oduvek je data u revolucionarnom obliku  i u akordu sa epohom u kojoj živimo. I ima isti  cilj: ujedinjenje čoveka sa Božanstvom. Zato što znamo da se ovaj rascep desio u arhaičnim vremenima zajedno sa izvornim grehom (kako stoji u hebrejskoj Bibliji), sa onim padom anđela. Gnoza nam pokazuje da je moguće da se vratimo u nedra božanstva i pomaže nam da to uradimo.

Gnoza se odnosi na nauku svih nauka, ona je umetnost, kao plod inspiracije otkrovljenja koja podiže umetnika do spajanja sa svojim delom. Gnoza nije filozofija, ali je ipak veza koja spaja istorijski lanac razvijanja ljudskog uma i daje, takođe, tačne i logične odgovore na onu nemirnu dilemu "biti" ili "ne biti" koja se raspravlja na svesnom i poznatom terenu svake osobe.

Gnoza, gnosticizam, Samael Aun Weor

„Gnoza je kosmičko učenje koje teži da ponovo donese, unutar svakoga od nas, sposobnost da svesno i inteligentno živimo" - kaže  otac Savremene Gnoze, Samael Aun Weor. Ona se totalno odvaja od neplodnog, netačnog, spekulativnog intelektualizma, od suvoparnih teorija koje stvaraju zbrke i intelektualne neizvesnosti. Iako nije religija, Gnoza je ključ ozakonjenog "religare", podržanog u svakom religijskom sistemu, nezavisno od epohe pojavljivanja i načina izražavanja. 

Reč GNOZǍ je svojevremeno dala koren drugim rečima - konceptima, pa tako imamo:

PREGNOSTIČAN: Pridev koji naznačuje one oblike razmišljanja koji u spoljašnosti liče na pravi gnosticizam iako ne sadrži u svojoj opštoj strukturi krajni cilj  Gnoze.

PROTOGNOSTIČAN: To je bilo koji  početni ili germinativni sistem koji teži  ujedinjenju sa gnostičkim izvorom.

Mnoge su definicije želele da monopolizuju pravi smisao onoga što bi  trebalo da razumemo kao Gnoză ili Gnosticizam. Ovaj fakat stvara  realne teškoće kada se želi prikazati uopšteno razvijanje gnostičke misli, u velikoj meri  zbog toga što mnogo poverljivih dokumenata koji strukturišu gnostički sistem od nekada, danas više ne postoje. Kao posledica toga, bile su date mnoge "avanturističke" tvrdnje od strane nekih istraživača kojima su izostajali odgovarajući izvori koji bi se odnosili na ove stvari.

Pravični istraživači uvek su tvrdili da je Gnosticizam vrlo personalna pojava, osobna, povezana sa aktivnošću Svesti u čoveku koji se trudi da dešifruje tajne koje mu povezuju postojanost sa Tvorčevom, kao i rezultate koji proizilaze iz ove nepoznate veze. Gnoza tako postaje spoznaja otkrovenja,  veoma praktična, koja traži da  obeleži pravilan stav čoveka prema životu i da ga navodi, posredstvom  izvesnih doživljavanja i ličnih iskustava, prema rešavanju tajne svog postojanja.

Ova univerzalna i atemporalna spoznaja iz koje se ispoljila velika teološka, filozofska, umetnička i simbolička sličnost  velikih civilizacija iz prošlosti, dokaz je da sve imaju u začeću isti izvor. "JANA", "YANA", "GNANA" ili "GNOSIS" je JANO-va nauka ili nauka INICIJATIČKE Spoznaje, nauka ENOICHION-a ili Proroka. Reč JINA iz koje proizilazi termin "Gnosis" jeste kastiljanska pronuncija ove navedene reči; pravo njeno pisanje izvedeno iz persiskog i arapskog i nije "JINA", već "DJIN" ili "DJINN" i tako je vidimo korišćenu od strane više autora.

Gnoza - Nag Hammadi

Bilo koja osoba sa minimalnim poznavanjem domena neće pogrešiti danas, kao nekad, ako smatra da su pojedine gnostičke struje sa izvesnim duhovnim aspektima, smatrane ekskluzivnim. Tako je evidentno da treba voditi računa o gnostičkim učenjima sadržanim u  elenističkim i orijentalnim elementima, uključujući ovde Persiju, Mesopotamiju, Siriju, Indiju, Tibet, Palestinu, Egipat, itd., ne zanemarujući gnostičke principe vidljive u veličanstvenim kultovima naroda Nahuatl, Tolteka, Asteka, Zapoteka, Maja, Inka, Chibcha, Quechua, itd,  iz Latinske Amarike.

Tokom vremena oni koji su tragali za ”fenomenima” (čudima), začarani lepotom "izvan-rednih" stvari, pokušavajući da izučavaju svet izvan dogmi, čak iako nisu dublje izučavali sakralna učenja, bili su podstrekači novih autonomnih koncepata i sa ovim su omogućili procvat istraživanja nad religijskom istorijom gnosticizma, kojem prisustvujemo već više od 30 godina. Danas je istorija obogaćena, na svu sreću, otkrićima iz Nag Hammadi, Turfana i Qumrana i sa sve višom pažnjom koja se pruža tradicionalnom umu Orijenta.

Gnostički mitovi koje ih do danas imamo protežu se do različitih epoha i mesta. I ono što za mnoge istraživače predstavlja nedostak, proizilazi da je za Gnozu prednost, zbog toga što bilo gde da je mesto njenog rođenja i postojanja, gnostičko svedočanstvo izražava uvek istu realnost: "celokupno razumevanje onoga što postoji", a sa ovim se podrazumeva ukupna egzistencija. I u ovakvom razumevanju intervenišu dva elementa:

a) Gnoza;
b) Izražavanje ili opis koji Gnoză o sebi ima.

Teološki možemo tvrditi da je Gnostičar onaj koji poseduje Gnozu, Spoznaju. Ali je jasno da ova Spoznaja odstupa od običnih racionalnih analiza;  veza ove Spoznaje jeste beskrajna, duhovna intimnost osobe.

Gnoza - Samael Aun Weor

Očigledno je, dakle, da bilo gde da je čovek uspeo da se približi najvišoj realnosti koja se nalazi u njegovoj unutrašnosti, on je mogao dobiti pravu svetlost koja zrači iz prvobitnog izvora, a to je "Božanska Monada", koristeći Lajbnicov izraz.

Prema tome, prevaziđeno je misliti da je Gnoza jednostavna metafizička struja, uvučena u nedra hrišćanstva, tako kako sugerišu izvesni autori ili dogme. Gnoza konstituiše egzistencijalni stav sa ličnim karakteristikama,  ukorenjen u najstariju, najuzvišeniju i prefinjenu ezoteričku težnju svih naroda, čija je istorija, nažalost malo poznata modernim antropolozima .

Tako kako tvrdi Samael Aun Weor „Gnoza jeste vrlo prirodan funkcionalizam Svesti; to je PHILOSOPHIA PERENNIS ET UNIVERSALIS”. Nesumnjivo, Gnoza je osvećena spoznaja božanskih Tajni, rezervisana i otkrovljena samoodabranoj eliti. Reč „Gnosticism” sadrži u svojoj unutrašnjoj gramatičkoj strukturi ideju sistema ili struja usmerenih izučavanju Gnoze. Ovaj  Gnosticizam upliće jasnu i tačnu seriju osnovnih elemenata, proveravajućih neposredno mističkim iskustvom:  „Prokletstvo sa naučne i filozofske tačke gledišta”, „Adam i Eva iz jevrejske Geneze”, „Prvobitni greh i izlazak iz Raja”, „Misterija  Lucifer-Nahuatl”, „Svoja sopstvena Smrt”, „Kreativne Moći”, „Esencija Salvator-a Salvandusa”, „Seksualne Misterije”, „Intimni Hristos”, „Vatrena Zmija naših  magičnih Moći”, „Silaženje u Paklove”, „Povratak u  Eden”, „Luciferov dar”, itd.

Onaj ko se nikada nije bavio dubljim ispitivanjem doktrinarne osnove eternalne Gnoze, može lako pasti u izazov da u brzini stvori  ideju o vezama upleteim u ovu spoznaju, pa kao posledica toga, manje objektivnu i realnu. Ljudi su vekovima ignorisali gnostičke postavke o uslovljenosti čoveka u okviru Kreacije (postanja). Neosporivo je da se čovečanstvo degenerisalo tokom vekova i da bi ovo dokazali, dovoljno je da se osvrnemo na crne stranice crne istorije i razumećemo da umesto da budemo bolji, postali smo gori u svim pogledima.

Zahvaljujući Gnozi mistika može da postane nauka, a nauka da postane religijozna. Tako se premošćuje provalija stvorena od intelekta, između onoga što nazivamo Bogom i čoveka kao glavnog aktera egzistencije.

Potpuno je jasno da je krajni cilj JINA nauke ili Gnostičke nauke buđenje u čoveku svih  njegovih beskonačnih latentnih mogućnosti. Ovakva je radnja poznata u gnostičkom žargonu kao “ intimna autorealizacija Bića”.

„Tražite istinu i ona će vas osloboditi!”

Sunce - Gnoza
Gnoza, Samael Aun weor, Nag Hammadi
AddThis Social Bookmark Button
 
< Gnostička Jevanđelja   Kavaljeri Tigrovi >